U povijesti glagoljaštva ponajviše se sačuvao trag o muškim djelatnicima te povijesti, poglavito kad je riječ o pisanju i čitanju glagoljaških knjiga te o javnom njegovanju i podupiranju glagoljaške kulture.

Tu su neravnotežu osjetili i suvremeni književnici koji su pripovijedali o glagoljaštvu. Zato su, uživajući povlasticu umjetničke slobode, u svoja djela unosili ženske likove te tako svojim pripovijestima dopunjavali i »ispravljali« povijest.

O tim fikcijskim glagoljašicama u hrvatskim i inozemnim proznim djelima bilo je riječi u predavanju Ljepša polovica pripovijesti o glagoljaštvu, koje je 12. veljače u Zagrebu održala voditeljica projekta, dr. sc. Ana Šimić.

U predavanje se uključila i hrvatska književnica Sanja Ždralović, autorica romana Glagoljski misterij (2018.), koja je nazočne ukratko upoznala s motivima za izgradnju lika srednjovjekovne glagoljašice Frane te izazovima s kojima se pritom suočila.

Domaćin i organizator predavanja bilo je Društvo prijatelja glagoljice, čije je članove i goste dr. sc. Šimić ukratko upoznala i s projektom FEMIGLA.