Izvorni znanstveni rad Pogled na Marulićevu Suzanu iz hrvatskoglagoljičnih misala potpisuje dr. sc. Igor MEDIĆ (Staroslavenski institut), suradnik na projektu FEMIGLA.

Rad je objavljen u časopisu Rasprave Instituta za hrvatski jezik 52/1 (2026.).

Dostupan je na poveznici: https://hrcak.srce.hr/clanak/496621.

Sažetak

Rad analizira motiv pogleda u biblijskoj priči o neporočnoj Suzani, koja ne pristaje na ucjenu dvojice pohotnih staraca te je optužena za navodni preljub i zbog njihova lažnoga svjedočenja osuđena na smrt, od koje ju uz Božju pomoć spašava mladi Daniel. U interpretaciji priče motivi pogleda, ograničene perspektive i nadgledanja povezuju se sa središnjom temom razlikovanja istine od laži te s književnim postupcima kojima se ostvaruju različite artikulacije te teme, pri čemu se posebna pozornost pridaje pripovjednoj perspektivi.

Izdvojeni kompleks motiva analizira se u starozavjetnome tekstu, u obradi iste fabule u renesansnome epu Istoria della casta Susanna (Pripovijest o kreposnoj Suzani) Lucrezije Tornabuoni, ali na podlozi interpretacije Francesce Marije Gabrielli, u inačici teksta u hrvatskoglagoljičnome Hrvojevu misalu i u Marulićevu epiliju Suzana. Interpretacija Marulićeva djela izvedena je na podlozi nabrojenih tekstova, osobito analize prijevoda priče na hrvatski crkvenoslavenski jezik u glagoljičnome misalu. Uporaba motiva pogleda, pristup temi razlikovanja istine od laži te učinak lažnoga svjedočenja kao govornoga čina tumače se s obzirom na ulogu koju imaju u prenošenju dominantne, vjerske i moralne pouke.

Interpretacijom se nastoji pokazati da se najrazličitiji motivi i intertekstni signali, neovisno o podrijetlu i modelu književne obrade, redovito podređuju izvanknjiževnoj, religioznoj i didaktičnoj funkciji. Rad je stoga prilog tezi da Marulićeva hrvatska djela poetički pripadaju srednjemu vijeku, a ne renesansi, koju je u novije vrijeme sustavno izložio i argumentirao Tomislav Bogdan.